BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako je dvoglavi orao postao nacionalni simbol Rusije

Kako je dvoglavi orao postao nacionalni simbol Rusije
21.02.2018. god.


Imperatorska ptica sa dvema glavama, od kojih je jedna okrenuta prema Istoku a druga prema Zapadu, vekovima je bila zvaničan grb Rusije, izuzev sovjetskog perioda. Taj amblem je, međutim, daleko stariji od ruske države. Njegovi koreni sežu u doba drevnih civilizacija.

Orao je prilično rasprostranjen simbol na grbovima država, isto kao i lav. „On je car ptica, kao što je lav car životinja. Orao je povezan sa kultom sunca“, objašnjava Georgij Vilinbahov, predsednik Heraldičkog saveta Rusije.

Prikazom orla su bili ukrašeni znaci mnogih imperija. Rimski legioni su nosili barjake sa slikom ove slavne ptice kada su išli u boj. Čak i danas mnoge zemlje imaju orla na svom zvaničnom grbu. Na velikom pečatu SAD prikazan je beli orao sa 13 strela i maslinovom grančicom, dok je crni orao na grbu Nemačke.

Ruski orao je poseban. On ima dve glave okrenute u suprotnu stranu. Ali ni to nije jedini takav slučaj. Srbija, Albanija i Crna Gora takođe imaju grbove sa dvoglavim pticama. Šta sve to znači? Zar jedna glava nije dovoljna?

Nasleđe Hetita u Vizantiji

Dvoglavi orao je stara „ptičica“. Njegovi prvi prikazi (usečeni u kamenu) pripisuju se Hetitima koji su živeli na Bliskom istoku u 13. veku pre nove ere. Od tada se dvoglavi orao s vremena na vreme pojavljuje kako na Istoku, tako i na Zapadu. Posebno visoko je taj orao poleteo u Vizantijskoj imperiji (395-1453).

Istoričar Jevgenij Pčelov je na predavanju posvećenom istoriji grba Rusije istakao da Vizantijci nisu imali zvaničan grb, a dvoglavi orao se pojavio na odorama i metalnom novcu Vizantijske imperije, simbolizujući jedinstvo. „Oni su hteli da naglase kako je imperija ujedinila Istok i Zapad pod svoja krila“, objasnio je Pčelov. „Orao ima dve glave, ali jedno telo“.

Većina istoričara smatra da su svi narodi koji koriste dvoglavog orla kao „zaštitni znak“ nasledili taj simbol iz Vizantije putem dinastičkih brakova. „U srednjem veku nije bilo moguće uzeti simbol druge zemlje samo zato što se on nekome dopada. To je bio znak saveza i dobrih odnosa“, rekao je Pčelov.

Carsko nasleđe

Upravo tako su Srbija, Albanija i Crna Gora dobile svoje grbove, a Rusija je sledila taj primer. Veliki moskovski knez Ivan III oženio se 1472. godine vizantijskom princezom Sofijom Paleolog. Nekoliko decenija kasnije, 1497. godine pojavio se prvi zvaničan ruski pečat sa dvoglavim orlom.

Za Ivana je od izuzetno velike važnosti bilo preuzimanje vizantijskog nasleđa. Turci su 1453. godine zauzeli Konstantinopolj, posle čega je Rusija postala vodeća pravoslavna sila, a njen sopstveni orao je zakrilio i Istok i Zapad.

„Pre nego što se Vizantijska imperija ugasila, ona je uvek doživljavana kao velika sila. Čak i posle njenog pada ruski vladari su želeli da dovedu Rusiju u vezu sa vizantijskim simbolom“, objasnio je Jevgenij Pčelov.

Orao u ruskim prilikama

U Rusiji je dvoglavi orao uvek praćen još jednim nacionalnim simbolom – konjanikom koji ubija aždaju kopljem. Taj simbol je uvek nošen na štitu. Simbol Moskve kao glavnog grada Rusije je konjanik koji se obično shvata kao sveti Georgije Pobedonosac. Međutim, pošto je Rusija građanska država takvo tumačenje je nezvanično.

Grb se menjao tokom istorije. Orao je menjao boju od zlatne do crne, a zatim ponovo postao zlatan. Pored toga, čas je imao, a čas nije imao krunu na glavama. U sadašnjem grbu svaka glava ima svoju krunu, a iznad njih lebdi treća koja je velika, i to dodatno simbolizuje jedinstvo. Orao u kandžama drži žezal i deržavu – simbole vlasti i autoriteta.

Sadašnja interpretacija grba veoma liči na one koje su korišćene u Ruskoj imperiji. Kada je monarhija svrgnuta, orao je pobeleo (možda je samo pobledeo). Oko 70 godina, koliko su boljševici bili na vlasti, ptica se odmarala, jer su umesto nje stavili srp i čekić. Orao se vratio 1993. godine, i dalje gleda u raznim pravcima i nosi tri krune na dve glave.

Ovaj tekst je deo serije „Zašto Rusija...”, u kojoj Russia Beyojd odgovara na najpopularnija pitanja vezana za Rusiju.

Oleg Jegorov,
Russia beyond



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Aleksandra Arsić je advokatica. I doktorand prava. Takođe, predaje i pravo na nekoliko predmeta. Uz sve ovo, Aleksandra se godinama bavi i muzikom.   Nakon prošlogodišnjeg spota za pesmu 'Dodole',


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »